Vladi radnik nije važan, već uplaćeni porez

Rasterećenje privrede, smanjenje javne potrošnje i rast plata mali je dio onoga što je federalna Vlada označila kao prioritete u svom radu te u tom pravcu najavila donošenje zakona iz Reformske agende. Između ostalog, usvajanje socioekonomskih zakona potrebno je kako bi BiH ubrzala put prema EU.

ODLAZAK MLADIH

Među zacrtanim ciljevima je reforma zdravstvenog sektora, depolitizacija i veća efikasnost preduzeća u javnom vlasništvu, a najavljeno je i poduzimanje mjera da se zaustavi odlazak mladih. Međutim, ništa od toga nije urodilo plodom, a mladi grabe prilike i odlaze iz BiH. Oni koji su ostali i rade uglavnom nisu zadovoljni primanjima, kao ni poslodavci koji su opterećeni silnim porezima. Doprinosi za socijalna davanja su visoki i to negativno utiče na plate radnika, ali i konkurentnost privatnog sektora. Zbog toga se Vlada opredijelila na poduzimanje koraka prema smanjenju poreznog opterećenja rada kako bi se omogućilo povećanje plata, pa su u Parlament FBiH upućeni zakoni o doprinosima i o porezu na dohodak. Međutim, ti zakoni su u oktobru prošle godine skinuti s dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma i nije poznato kada će se opet naći pred parlamentarcima.

– Tačno je da implementacija Reformske agende, pogotovo u dijelu rasterećenja privrede, nije dala posebne rezultate iako su inicijative Vlade FBiH bile vrlo jasne. To su, prije svega, dva zakona, Zakon o porezu na doprinose i izmjene i dopune Zakona o dohotku, koji idu u pravcu rasterećenja u nekom procentu. Međutim, poznato je da poslodavci nisu zadovoljni tim rasterećenjem. Kao što znate, ti zakoni se nalaze u Parlamentu FBiH i to je stvar Parlamenta da li želi da se provede Reformska agenda iako su je načelno podržali, rekao je za Oslobođenje Zlatko Hurtić, ekonomski ekspert i vanjski saradnik Vlade FBiH.
Podsjeća na to da ovi zakoni više od dvije godine stoje u Parlamentu te se nada da će ove godine ponovo biti na dnevnom redu.
– Nadam se da ćemo zajedno s Parlamentom ostvariti cilj iz Reformske agende, a to je da se smanji opterećenje privredi, jer to Vlada sama ne može uraditi, kaže Hurtić.

Zakoni o doprinosima, o porezu na dohodak i o najnižoj plati naći će se na dnevnom redu sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, koja bi trebala biti održana 18. marta, potvrdio je za Oslobođenje Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

– Poduzeli smo aktivnosti prema Vladi FBiH i Parlamentu, dok nam se ne prezentuje šta bi primjena zakona o doprinosima i o porezu na dohodak značila za radnike i poslodavce, nismo bili spremni dati saglasnost da idu u daljnju proceduru. Na narednoj sjednici ESV-a očekujemo da se napravi proračun i da vidimo šta to znači za radnike s nižim i prosječnim primanjima i one s visokom stručnom spremom, napominje Bektić.
Kad govorimo o porezu na dohodak, osnovica se proširuje i uključuje topli obrok, prijevoz i regres. Iz Vlade su više puta isticali kako se proširivanjem osnovice spušta stopa i pravi neutralan efekat. Dok poslodavci poručuju da privredi ne treba neutralan efekat već rasterećenje, sindikalisti pitaju na čiji teret se radi rasterećivanje doprinosa?

– Pitanje je za koga je neutralan efekat? Je l’ samo za Vladu neutralan efekat ili bi to opet bilo po leđima radnika, da radnici ponesu teret te razlike? Nismo spremni, ako to bude jednostrana igra, da radnici snose taj teret. Također smo kazali da bez donošenja propisa o najnižoj plaći ne možemo govoriti o bilo kakvim zakonima. Želimo kompromis s Vladom na način da ova dva zakona idu u Parlament, ali uz propis gdje se definiše najniža plata u FBiH i rekli smo da je to 70 posto prosječne plate u FBiH, kaže Bektić.
Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje (CPU), govori za Oslobođenje da su pomenuta dva zakona najvažniji set koji treba usvojiti kako bi se govorilo o rasterećenju privrede.

– Međutim, naš stav je da su dosadašnji prijedlozi zakona koje je predložila Vlada faktički bili računovodstvena igra. Nisu bili konkretna reforma, a i Vlada sama kaže da je to neutralna mjera, što u principu znači da rasterećenja neće biti. To nije rasterećenje privrede, već izmjena sistema na koji se porezi obračunavaju. Uz smanjenje stope doprinosa važno je da porez na dohodak ostane jednostavan za administriranje. Ovi zakoni idu u paketu i trebaju rasteretiti privredu i rezultirati smanjenjem troškova poslodavaca, odnosno smanjenjem troškova radnika od svojih plata kako bi se omogućio rast radničkih plata i kako bi se oslobodio kapital poslodavcima da ga mogu investirati ili zaposliti nove ljude. To je ključ, da reforma ne bude neutralna, već da se rastereti privreda, a da istovremeno Vlada nađe model kako da to rasterećenje isfinansira u kratkoročnom periodu kad su u pitanju javni fondovi, koji će imati smanjenje, ako se desi rasterećenje privrede, pojašnjava Muhović.
Taj period, procjenjuje naš sagovornik, biće do godinu dok se ne poveća broj zaposlenih i dok poslodavci prijave ljude.

– Taj se potez mora desiti. Svaki dosadašnji model Vlade gleda samo prikupljanje poreza na trenutni broj zaposlenih. Naše zadnje istraživanje je pokazalo da svaki peti stanovnik u BiH zna bar jednu osobu, a u prosjeku zna više od deset osoba koje rade na crno. Sivo tržište je veliko i tu ima ogroman prostor za smanjenje poreznog opterećenja i uvođenje većeg broja ljudi u legalne tokove, da poslodavci prestanu s praksom da dio plate isplaćuju u koverti, potcrtava Muhović.

KAŽNJAVANJE STRANAKA

Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić ističe da je Reformska agenda mrtva kad govorimo o Vladi FBiH, koja je u tehničkom mandatu u trećoj godini nakon izbora.

– Reformski zakoni o doprinosima i porezima na platu godinama stoje u ladici, a 6. redovna sjednica nikada nije održana iako smo nakon nje održali 10-ak redovnih sjednica. Lobiji koji zaustavljaju ove zakone njihovim bi usvajanjem izgubili oko 100 miliona maraka godišnje. Mislim da do izbora 2022. neće biti usvojen nijedan reformski zakon niti Vlada pažnju posvećuje tome. Reforme se mogu očekivati nakon 2022. kada građani na izborima kazne stranke koje četiri godine nisu formirale Vladu FBiH, rekao nam je Čengić.